Koliko ima varoe u košnici i kad tretirati zajednice. Sito_za_varou-_nikolaVaroa je nesumnjivo, uz čovjeka, najveći neprijatelj pčela. Suzbiti čovjeka je nerješiv problem i po svemu sudeći on će biti taj koji će na kraju pčeli doći glave. No, drugog neprijatelja na listi, varou, može se staviti pod kontrolu. Osnovno je utvrditi koliko je ima, a potom pomoći pčelama da je se riješe do podnošljivog nivoa. Problem je i u tome što nam je jedan dio varoa tijekom vegetacije dostupan, a drugi nije. No ako uspijemo točno izbrojiti koliko ih imamo na odraslim pčelama u košnici već smo napravili puno. Za takvo prebrojavanje služile su nam raznorazne podnice s ucrtanim poljima ili bez njih na koje su varoe padale ili prirodnim putem ili uz pomoć nekog sredstva kojim smo radi kontrole prethodno tretirali zajednice. Za tu namjenu često se koristio, nimalo bezazleni, amitraz, a i neka druga više-manje vrlo toksična ili kancerogena sredstva. Poneki pčelari pribjegavaju i vizualnom utisku pregleda košnice ili samo leta. Na taj način pokušavaju otkriti da li su pčele manje ili više invadirane varoom. No varoa na pčelama uglavnom živi na čovjekovom oku nedostupnim mjestima u mekanim hitinskim preklopima između pojedinih članaka i to uglavnom ispod pčele i vizualna metoda može nas odvesti u sasvim pogrešnom smjeru, jer kad ju vidimo na pčeli već je njen broj toliki da ugrožava zajednicu.

Postavlja se pitanje i kad je najefikasnije provesti detaljnu kontrolu varoe u košnici. Pa kako tijekom zime pčelar uništi najveći dio varoe, u proljeće i nije nužno provoditi proljetno tretiranje, ali testiranje ne bismo trebali preskočiti. Jednostavno stoga što nikako ne smijemo zaboraviti da jedna spolno zrela ženka varoe može, ovisno o uvjetima, dati do gotovo tisuću potomaka! Neka ispitivanja su pokazala da je prva generacija varoa u proljeće manje plodna i da se bez obzira na rano proljetno leglo ipak više zadržava na pčelama, pa u koliko testom utvrdimo da je zimu preživio prevelik broj varoa onda ćemo svakako morati obaviti i jedno proljetno tretiranje protiv ovog nametnika. Dr. Ralph Büchler je izmjerio prag tolerantnosti pčelinje zajednice prema varoi za područje Njemačke (ovaj prag u velikoj mjeri je dobar orjentir za kontinentalni i gorski dio Hrvatske). Svojim pčelarima preporuča u proljeće brojanje varoe na podlošci ispod mrežaste podnice, a nakon glavne paše tri obavezne kontrole i to u srpnju, kolovozu i rujnu. Kontrola invadiranosti pčela ovom metodom, radi svoje jednostavnosti i neopasnosti za pčele, može se provoditi u bilo kojem dijelu godine i ponavljati koliko god puta želimo. Njegova tablica kontrole invadiranosti i zahvata na zajednici je: Kontrolirani period srpanj kolovoz rujan

Zajednicu nije potrebno tretirati (za sada) manje od 5 varoa manje od 10 varoa manje od 15 varoa Tretirati je potrebno što prije 5 - 25 varoa 10 - 25 varoa 15 - 25 varoa Tretirati najhitnije, odmah Više od 25 varoa Dr. Buchler je kontrolu ivadiranosti proveo na oko 500 pčela - čaša od 100 ml (1 dcl) puna pčela koje teže oko 50 g. A kako je to uradio može se vidjeti na slijedu fotografija iz njegove prezentacije. metoda_buhler tabela U Hrvatskoj je korištena ova metoda, ali treba uraditi još dosta testova kako bi se odredio prag tolerantnosti na varou u našim klimatskim područjima (posebice u Dalmaciji, Lici i Slavoniji). U svakom slučaju ova metoda prebrojavanja varoa na odraslim pčelama postala je jednostavna i točna rutina koja će nam odrediti daljnje korake u suzbijanju ove napasti u košnicama. O čemu se radi? Zagrabi se 500 pčela, stavi ih se u standardnu staklenku od 720 ml, poklopi s posebno pripremljenim poklopcem te pospe s 3 žličice šećera u prahu. U šećeru pčele trebaju odstajati 3 minute, a potom se teglica okrene i šećer zajedno s varoama isipa u najfinije inox sito koje koristimo pri vrcanju meda. Šećer propadne kroz sito, a na njemu ostanu samo varoe. Varoe istresemo na papir i prebrojimo ih. Kako u Hrvatskoj još nije dogovoren standard minimalnih količina varoa u zajednici tijekom pčelarske sezone orijentaciono se postupak sa zajednicom vodi dalje prema tabeli dr Büchlera, iako pojedini naši autori napominju da bi standard u našem klimatu trebao biti stroži obzirom da varoa u ovim prostorima ima nešto više ciklusa razmnožavanja nego li u Njemačkoj. A kako izgleda hrvatski postupak (snimio Mladen Kovačić, pčelar iz Darde): kovacic1 kovacic2 kovacic3 kovacic3a kovacic4 kovacic5 kovacic6 kovacic7 kovacic8 kovacic9

Napomene: Poklopac ćete pripremiti tako da izrežete unutrašnju površinu plastičnog poklopca prema unutarnjem rubu staklenke. Komad mreže stavite na vruću metalnu ploču i kad se mreža zagrije polagano utisnete prethodno „izbušeni" plastični poklopac. Poklopac s vruče utisnutom mrežom pustite da se ohladi i višak mreže preko vanjskog ruba poklopca odrežete. I imate varoa tester. varijantaBrojna mjerenja su pokazala da 10.000 pčela teži oko 1000 gr ili 1 kg. Da biste dobili 500 pčela, koje ćete testirati, dovoljno je da sa medišnog okvira istresete pčele na elastičnu plastičnu podlogu, blago ju presavinete i istresete u posudu volumena 100 ml ili 1 dcl. Iz te posude pčele presipate u varoatester i dalje radite kako je već navedeno. Postupak uzorkovanja pčela možete provesti i pomoću sipaonika kako je to demonstrirao kolega Marin Kovačić. Cijeli postupak radite iznad hranilice, a šećer prosijavajte u hranilicu zajednice iz koje ste uzeli uzorke. Šećer koji ste koristili ne smije se koristiti ponovno jer se dijelom navlažio (iako se to jasno ne vidi) i da ne prenesete neku eventualnu bolest iz jedne košnice u drugu. Zajednice tretirati prema raspoloživim dozvoljenim sredstvima uz napomenu da valja poštivati smjernice biološki prihvatljive prakse koja određuje upotrebu prirodnih kiselina i eteričnih ulja.